Zagrebi! Festival nastavlja s filmskim programom kroz filmove koji problematiziraju unutarnji i vanjski život pojedinca i njegov sukob/odnos s okolinom u kojoj živi. Izbor filmova donosi teme koje doslovno obrađuju fizički gubitak domovine i zemlje po kojoj hodaš, pa do sada nezabilježene pojave u slučajevima kako ex-jugoslavenske tako i Hrvatske prakse mentalnih oboljenja – višestrukog poremećaja osobnosti ili disocijativnog poremećaja osobnosti, jednog od filmski najzahvalnijeg i najneobičnijeg mentalnog oboljenja, na koje posebno ukazuje subkultura koja prati teorije urota.

Gosti festivala

Michael Mierendorf, redatelj i producent dokumentarnih filmova koji se bave problemima okoliša i lokalnih zajednica, te filmova s tematikom zlostavljanja djece i odraslih. Dobitnik je četiri televizijske nagrade Emmy te redovito programiran na PBS-u i HBO-u. Na festivalu će biti održana i majstorska radionica.

Avram Noble Ludwig, producent filma ‘End of America’ nastalog po knjizi Naomi Wolf. Avram je predstavnik društveno angažiranih filmaša koji iskazuju zabrinutost za sve veće mjere kontrole koje država nastoji provesti unutar ‘demokratski’ proklamiranih načela. Aktivan i u kazalištu i na filmu predstavlja onu vrstu osviještenih amerikanaca kojima mediji ne služe samo za promociju američkog sna već i američke noćne more – gotovo neprimjetnog gubitka građanskih sloboda, u ime sigurnosti.

Filmovi:

Last Yoik In Saami Forests/Posljednji zov šume Samija

Na sjeveru Finske, u pokrajini Laponiji žive Sami, jedan od posljednjih autohtonih naroda Europe. Sami žive gotovo isključivo od uzgoja sobova u divljini. Oštre zime i grubo podneblje krajnjeg sjevera Europe uvjetuju njihov način života, koji se nije promjenio već posljednjih nekoliko stotina godina. Teritorij Samija pod upravom je Finske države koja ne pokazuje gotovo nikakvo razumijevanje za njihovu kulturu, običaje i stil života. Državne šumarske tvrtke krče stoljetne polarne šume i obaraju stabla na kojima raste mahovina - jedina zimska hrana za sobove. Sobovi odumiru, a zajedno s njima i Sami sa svojom kulturom. Ovaj dokumentarac govori o sukobu Samija i organizacije Greenpeace s jedne te Finske države i šumarskih tvrtki s druge strane. Film prati ovaj sukob Davida i Golijata, istovremeno istražujući korijene nerazumijevanja, razloge i mogućnosti razrješenja konflikta, koji je zaista nešto više od puke borbe za teritorij.

Last Days Of Shishmaref/Posljednji dani Shishmarefa

Shishmaref je otočko selo smješteno na krajnjem sjeveru Aljaske, u kojem živi šestotinjak autohtonih Inupiat Eskima. Utjecaj globalnog zatopljenja do te mjere prijeti opstanku ove zajednice, da će u roku od deset godina biti nužno preseliti čitavo selo na kopno. Osim ogromnog logističkog i financijskog poduhvata, tako što predstavlja i svojevrsni kulturocid, budući da će se specifičan suživot čovjeka i prirode koji ovi Eskimi njeguju već više od 6000 godina, preseljenjem na kopno utopiti u konzumerističkoj supermarket kulturi koja vlada američkim kontinentom. Redatelj Jan Louter prati život tri eskimske obitelji kroz periode ljeta i zime, suprotstavljajući ono što je ostalo od njihovog tradicionalnog načina života sa suvremenom američkom kulturom, koja sve više probija kroz tanke zidove njihovih skromnih kuća.

Curitiba-It’s Possible/Curitiba-da, moguće je

Brazilski grad Curitiba ekološka je prijestolnica Južne Amerike. Milijunski grad koji se po mnogočemu izdvaja od tipičnih brazilskih metropola u kojima caruje kriminal, održivi model razvoja duguje prije svega svom gradonačelniku s početka 70-ih godina prošlog stoljeća, arhitektu Jaimeju Lerneru. Tada 31-godišnji Lerner udario je temelje i strateške smjernice održivog razvoja Curitibe koje su danas, 40 godina kasnije, stvorile grad koji svojim ustrojem javnog prijevoza, komunalnih djelatnosti i urbanizma, služi kao primjer gradskim sredinama nastalim u mnogo razvijenijim i bogatijim državama od Brazila. Curitiba je živi dokaz da implementacija strategija održivosti, razborito raspolaganje resursima te percepcija grada kao organskog, a ne mehaničkog sustava, rezultira blagostanjem njegovih stanovnika, čak i u uvjetima ograničene ekonomske moći. Iako nikad nisu primjenjivali nikakve specijalne policijske ili redarstvene mjere, Curitiba je jedini milijunski grad u Brazilu koji nema većih problema s kriminalom. Ta činjenica, uz sve navedeno, čini Curitibu najpoželjnijim gradom za život u čitavoj Južnoj Americi.

A Grain Of Sand/Zrno pijeska

Brendon Grimshaw, britanski državljanin već skoro 40 godina živi na otoku Moyenne (Sejšeli) kojeg je 1972. kupio za 10 tisuća funti. Grimshaw je bio novinar i urednik nekoliko utjecajnih dnevnih novina u britanskim kolonijama u Africi, a onda je odlučio sve napustiti i nastaniti se na otoku Moyenne. Zajedno s prijateljem Reneom Lafortuneom posadio je više od 15 tisuća stabala, sagradio 5 kilometara šumskih puteva i uzgojio više od stotinu divovskih kornjača koje danas nastanjuju otok. Grimshaw danas ima 82 godine i nakon Reneove smrti živi sam u rajskom vrtu koji vrvi životom i prirodnim ljepotama. Putnike namjernike, koji žele vidjeti otok i provesti neko vrijeme na njemu, prima uz simboličnu naknadu od 12 eura, a kako nema potomaka, njegova jedina briga je što će se s otokom dogoditi nakon njegove smrti. Nekoliko multinacionalnih korporacija nudi desetine milijuna funti za otkup otoka na kojem žele napraviti ekskluzivni turistički resort. Brendon je odlučan da im to ne dopusti niti nakon svoje smrti, pa je osnovao fondaciju čiji će jedini zadatak biti zaštititi otok od devastacije, nakon što on napusti ovaj svijet.

Neki od filmova bit će prikazani bez hrvatskih, odnosno samo s engleskim titlovima.