U Hrvatskoj smo počeli zbrinjavati azbest. Vrijeme je da se riješimo i PERKA, kancerogenog nervnog otrova. Male količine koje zaostaju u kemijski očišćenoj odjeći smanjuju plodnost i oštećuju spermije kod muškaraca. Kod žena remete menstrualni ciklus i izazivaju spontane pobačaje. U Hrvatskoj perk koriste i takozvane ekološke kemijske čistionice. Izbacimo perk iz naših naselja.
Zaduha (dispneja), kašalj i bronhitis poznati su simptomi azbestoze, bolesti koja oštećuje pluća i povećava mogućnost nastajanja raka tog organa kao posljedice udisanja azbestne prašine i vlakana. Osviještenost naših ljudi o tom problemu u posljednje je vrijeme znatno porasla. Azbest je stasao u pravu medijsku zvijezdu među štetnim tvarima, a stanovnici ugroženih područja organizirali su se u aktivne udruge kojima ništa više ne promiče vezano uz tu problematiku. Reagirali su Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i Fond za zaštitu okoliša pa od prosinca 2008. godine imamo i sustav skupljanja, prijevoza i odlaganja građevinskog otpada koji sadržava azbest.
No, aktivno saniranje jednog medijski poznatog problema ne znači da na nas i naše obitelji ne vrebaju jednako opasne, ali javnosti manje poznate, tvari poput organskog otapala perkloretilena.
Molekula perkloretilena, kemičarima poznatijeg kao tetrakloretilen.
O štetnoj tvari trgovačkog naziva perkloretilen, popularno nazvanoj perk, o njenu negativnom utjecaju na zdravlje i o simptomima bolesti koje uzrokuje, prosječan državljanin Republike Hrvatske zna jako malo. A kada o nekoj opasnoj tvari ne znate dovoljno i do informacija teško dolazite, teško se je zaštititi. Nema sumnje, ljudi žele znati i spremni su nešto poduzeti – što je nedvojbeno dokazao slučaj s azbestom. Isparavanjima kancerogenog perka, koji je zaostao u odjeći izloženi su svi korisnici usluga kemijskih čistionica, njihove obitelji i kolege na poslu. Profesionalnom riziku udisanja perka, koji znanstvenici poznaju pod nazivom tetrakloretilen (Cl2C=CCl2), izloženi su i radnici u čistionicama. Jako zabrinjava i činjenica što su, protiv svoje volje, opasnosti izloženi stanari koji žive i spavaju u zgradama u kojima su smještene kemijske čistionice kao i polaznici vrtića i škola u čijoj se blizini nalaze takva postrojenja. Za sada, svi oni koji bi se željeli zaštititi i izbaciti kemijske čistionice iz svoje blizine nemaju sigurno uporište u hrvatskim zakonima, pa je takvu situaciju nužno promijeniti.
Svaki transport perkloretilena kroz ljudska naselja prati ovakav list. To je za zdravlje škodljiva hlapljiva tekućina zavodljivog ugodnog mirisa čije pare omamljuju i izazivaju gušenje.
Udisanjem otrovnog perka opada volja za brzom reakcijom i samozaštitom. Naime, ovaj nervni otrov utječe na funkcije mozga i pri malim koncentracijama. Dolazi do promjene raspoloženja, depresije, letargije, gubitka koordinacije pokreta, osjećaja umora, bezvoljnosti, pospanosti i nesvjestice. Izlaganje većim koncentracijama dovest će do još ozbiljnijih neuroloških posljedica, ali i do oštećenja sluznica, ozbiljnih problema s disanjem i otkazivanja bubrega. Izlaganje malim količinama, pa i onima zaostalim u odjeći nakon čišćenja, dovodi do ozbiljnih zdravstvenih tegoba. Klinička su ispitivanja pokazala da kod muškaraca izlaganje perku smanjuje plodnost i oštećuje spermije. Kod žena je ustanovljeno remećenje menstrualnog ciklusa i izazivanje spontanog pobačaja. A ako pak trudnice udišu tetrakloretilen onda to može dovesti i do ozbiljnih oštećenja ploda s trajnim posljedicama. Ako želite doznati više detalja o zdravstvenim učincima tog organskog otapala na ljudski organizam, pogledajte istoimeni stručni članak D. Ražića, M. Bratinčević, P.Tomljenović, objavljen u Hrvatskom časopisu za javno zdravstvo, vol. 2, broj 8, od 7. listopada 2006.
Perkloretilen je toliko otrovan da je za rad s njime obavezna zaštita za nos i usta, nošenje zaštitnih naočala i rukavica, a u blizini mora biti voda za ispiranje dijelova tijela u slučaju nezgode.
Postavlja se pitanje, tko pri zdravoj pameti uopće želi koristiti, dopustiti njegovu uporabu ili biti u blizini tako otrovne tvari? Zašto uopće riskirati, a pogotovo kada postoje manje štetna otapala, s prevoženjem i korištenjem te opasne tvari u ljudskim naseljima? U Kaliforniji je od početka 2008. godine zabranjeno otvarati nove kemijske čistionice sa strojevima koji koriste perkloretilen. U toj američkoj državi 2023. nastupit će potpuna zabrana korištenja perka, a spašavanje ulagača i vlasnika malih kemijskih čistionica od bankrota jedini je razlog što zabrana nije nastupila odmah. Svaka čast Terminatore! Izgleda da se Arnold Schwarzenegger, bivši glumac i bodybuilder, u stvarnoj ulozi 38. guvernera američke države Kalifornije odlično postavio prema tom problemu. Na nacionalnom nivou Amerikanci još uvijek nisu zabranili korištenje perilica s perkloretilenom, ali su već prošle godine zabranili njihovo postavljanje u stambene zgrade i u blizinu škola i dječjih vrtića. A što je s hrvatskim vrtićima, školama i zgradama? Kada će i naše obitelji, pogotovo one prisiljene živjeti u zgradama s kemijskim čistionicama, biti zaštićene takvim zakonom?
Veliki natpis „EKO ČIŠĆENJE“ na izlogu obmanjuje potrošače na jednoj od zagrebačkih kemijskih čistiona – korisnici tako lakše zanemaruju sitnije ispisani znak štetnosti nalijepljen na samoj perilici.
U Hrvatskoj danas vlasnici kemijskih čistionica koriste najsuvremenije strojeve zatvorenog kruga koji troše između 70 i 200 litara perkloretilena godišnje po perilici. Nažalost, još uvijek se ponegdje mogu naći i one perilice otvorenog kruga koje godišnje iskoriste i do 2000 litara ove kemikalije od čega veći dio isparavanjem dospije u okoliš. Osim toga, malo tko zna da se dodavanje pridjeva ”ekološka” kemijskim čistionicama ne odnosi na zamjenu otrovnog otapala s nekim neškoljivim, nego na prelazak s perilica otvorenog kruga na one tehnološki naprednije – zatvorenog kruga. Od otprilike 150 kemijskih čistionica na području grada Zagreba njih deset posto koristi pridjev ekološka, iako imaju potpuno iste strojeve kao i svaka obična modernija kemijska čistionica. Dodavanje riječi „ekološka“ nazivu kemijske čistionice koja koristi perkloretilen je u najmanju ruku licemjerno i nemoralno, odnosno takve postupke možemo samo okarakterizirati kao neodgovorno varanje potrošača.
Djelatnik jedne od najsuvremenijih „ekoloških“ kemijskih čistionica u Zagrebu demonstrira na koji se način odstranjuje toksični mulj iz perilice. Korištenje Perkloretilena, za sada, nije zakonom zabranjeno.
Hrvatski trgovci perkloretilenom i vlasnici kemijskih čistionica ističu kako poštuju postojeće zakonske odredbe, koriste najsuvremeniju tehnologiju i propisno odstranjuju toksični otpad, ali su i sami svjesni otrovnosti perka koji koriste u svojim perilicama umjesto vode ili nekog drugog manje škodljivog otapala. Zato uvijek treba imati na umu da je sustav zbrinjavanja otpadnog mulja, prijevoza, skladištenja i uporabe perkloretilena iznimno šložen, te je kao takav podložan tehničkim kvarovima i ljudskoj pogrešci. U svakoj fazi može doći do nezgode koja u opasnost stavlja zdravlje ljudi i okoliša. Mogućnosti istjecanja perkloretilena u ljudska naselja zbog tehničkih kvarova, dotrajalosti opreme, lošeg održavanja, prometnih nesreća, požara, poplava i zemljotresa nije potrebno posebno ni naglašavati. Ilegalno odlaganje toksičnog otpada ili izlijevanje perkloretilena u nekoj prometnoj nesreći može ozbiljno ugroziti vodonosna područja i vodu za piće. Lokalne uprave, nadležna ministarstva i Hrvatski sabor trebaju se što prije pozabaviti tim pitanjem, te stvoriti zakonske preduvjete za izbacivanje tog nepotrebnog kemijskog uljeza iz naših života. Korištenje perkloretilena kosi se s osnovnim načelima održivog razvitka. Njegovu uporabu u kemijskim čistionama treba potpuno zabraniti. Postojeće čistione je nužno izmjestiti iz objekata u kojima žive i rade ljudi, a korisnicima usluga kemijskih čistiona preporučam korištenje odjeće koju nije potrebno kemijski čistiti.
Pogledajte vijest o štetnosti perka objavljenu na američkoj TV postaji CBS:
http://www.youtube.com/watch?v=iphTjQSZess&
Neki linkovi o tetrakloretilenu na engleskom jeziku:
Australian National Pollutant Inventory (NPI) page
http://www.atsdr.cdc.gov/csem/pce/pcecover_page.html
INFO:
Na početku teksta spominjem zbrinjavanje azbesta pa vas želim podsjetiti da se popis ovlaštenih skupljača otpadnog azbesta i azbestne građe može pronaći na internetskim stranicama Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i internetskim stranicama Fonda za zaštitu okoliša. Ovlašteni skupljači dužni su u roku od tri dana od vašeg poziva preuzeti tu vrstu opasnog otpada te ga prevesti i zbrinuti na posebno prilagođenom odlagalištu.
Novi članci svaki tjedan na ZAGREBI! EKOBLOGU. Čitajte o ekologiji, održivom razvitku, zaštiti okoliša, društveno odgovornom postupanju i zaštiti ljudskog zdravlja s nepristranog gledišta, bez političkog ili korporativnog utjecaja. Za ekoblog piše i uređuje specijalist održivog razvitka ROBERT KAKARIGI.
Jedan komentar za “PERK - IZBACIMO ULJEZA”
Ostavite komentar
Ako želite biti u toku sa novostima i razvojem festivalskog projekta prijavite se na newsletter
17.06.2009. u 10:53:58 radila sam u čistioni i zakon je dobar na papiru al ga se ne provodi u radu i večina kemiski čistiona svoj opasni otpad baca u gradsko smeće odnosno u vašu kantu za kućni otpad!Nitko ne postavlja pitanje kako je ženama koje rade na tim poslovima jer jako ih puno oboljeva od malignih bolesti(karcinom dojke,maternice itd)nisu zadravstveno zaštičene niti nema zdravstvenog pregleda propisanog zakonom.