2 000 ljudi odslušalo je protekli vikend još u veljači rasprodano predavanje Davida Ickea, najavljeno kao sedmosatni megasession, međutim na odobravanje publike produženo na skoro devetsatnu ilustriranu prezentaciju najvećih globalnih zavjera*.
Teorije zavjere - neovisni pogledi na događaje od važnosti, potpuna glupost ili sveprisutniji žanr?
Vrijeme u kojem živimo vrijeme je izazova i kontroverzi. Na nama je da preuzmemo odgovornost zbog nas samih, ali i naše djece i unučadi. Zaustaviti ih možemo tihom pobunom, povlačenjem moći koja im omogućuje upravljanje svijetom.
David Icke
Zagreb, 23. i 24. svibanja 2009.
Teorije zavjere odavno su s margina društveno-političkog života preseljene u akademsko okružje. Nakon što je Univerity of Birmingham inaguriralo kulturalne studije kao relevantno znanstveno područje, na Sveučilištu u Winchesteru 1989. godine održana je konferencija znanstvenika s različitih sveučilišta, koji unutar akademske zajednice proučavaju fenomen teorija zavjere. Drugi važan događaj dogodio se 10 godina kasnije kada je čuveni Oxford Union Debating Society (osnovan davne 1823.) pozvao Davida Ickea da održi dvosatno predavanje, i time indirektno potvrdio da se Icke ipak ne bi trebao smatrati tipom bez trunke razuma i beznadežnim slučajem. Danas se takve teorije zavjere proučavaju unutar raznih kolegija i studijskih grupa na prestižnim sveučilištima širom svijeta (George Washington University, Princeton University, Georgetown University, Manchester University, University of Southampton, University of Birmingham…).
Izučavanje zavjera kao narativne forme i fenomena obavlja se u sklopu kulturalnih studija, studija povijesti i književnosti, sociologije, psihologije, filozofije i antropologije. Znanstvenici iz raznih društvenih područja nastoje obraditi taj fenomen s različitih strana, i ponuditi odgovor na pitanje zašto i kako postoji interes za takvu građu ili tumačenje stvarnosti. Analitički pristup teorijama zavjere, koji se nije bavio samo sadržajem, stvorio je na sceni popularne kulture nov i brzorastući fenomen koji se uspješno izražava u brojnim medijima, a u sebi nosi snagu kojom neprestalno generira nove poklonike. Tako je nastala KULTURA ZAVJERA.
U fokusu se nalazi proučavanje i analiza ljudske potrebe za odgovorima i predodžbama koje takve teorije pružaju. Vidljivo je da se bez obzira na društveno uređenje, stupanj demokratičnosti, tehnološku razvijenost ili socijalnu osjetljivost elite i drugih građana, potražnja za teorijama zavjere povećava. Što to govori o pojedinim nacijama, skupinama ili pak svijetu uopće?
Unutar toga diskursa postavlja se pitanje zašto jedan od najtraženijih i najizdavanijih teoretičara zavjere, David Icke uspjeva okupiti toliki broj slušalaca na svojim predavanjima u Hrvatskoj. Tko ga čita, tko ga sluša, tko mu vjeruje, što to on nudi na predavanjima koja traju gotovo devet sati? Krije li se u tome poruka mladoj demokraciji u Hrvatskoj ili čak Kaptolu?
Ima li u tome prste i opća nevjerica i razočaranost u nefunkcioniranje elemenata pravne države koji nikako da ‘zakolju mnogoglavu Hidru privatizacije’ ili obuzdaju stranog investitora koji na ’slamku pije krv’ poštenom Hrvatu?
Zlatko Sudac i David Icke, kao dvije dijametralne suprotnosti, možda su novi oblik eskapizma predane i umorne nacije koja očekuje čudo, no u čuda mnogi vjeruju, a samo ih rijetki dožive.
Utječu li na to priče o novim tumačenjima, odnosno teorijama zavjera u samom političkome vrhu koje se pletu oko generala Zagorca, ubojstava Ive Pukanića i Ivane Hodak? Je li Icke došao na plodno tlo, gdje se svaka politička afera slobodno može interpretirati kao sjeme nove nacionalne zavjere s internacionalnim uplivom?
U izučavanju ili barem frivolnome komentiranju događaja nužnim se pokazuje poznavanje barem jedne od aktualnih teorija zavjere, jer bez tog uvida svaka kritička misao gubi na značaju. Analitika kojom raspolažu povijesničari jača je, i samim time, traženija ako raspolaže dosad neotkrivenim podacima. Tako se vraćamo na teorije zavjera, koje godinama upućuju na takve podatke, ali ih se u aktualnome trenutku najčešće nije uzimalo za ozbiljno.
Snimka cjelokupnog predavanja održanog u Kinu SC bit će dostupna u specijaliziranim prodavaonicama od jeseni.
* Urota ili zavjera je pojam koji označava radnju usmjerenu ka zataškavanju stvarnih činjenica nekoga poduzetog djela ili radnje koja nije u skladu sa zakonom, propisom ili uobičajnim stavovima zajednice. (wikipedia.hr)
Ostavite komentar
Ako želite biti u toku sa novostima i razvojem festivalskog projekta prijavite se na newsletter













